Studija sidrišta Splitsko-dalmatinske županije

Trajanje: 01.07.2016.-31.12.2017.

Nositelj: Javna ustanova MORE I KRŠ

Voditelj projekta: Jelena Kurtović, mag.biol.univ.spec.oecol.mar.

Proračun projekta: 758.462,55 HRK

     

Splitsko-dalmatinska županija, sa sjedištem u Splitu, najveća je po površini hrvatska županija. Županija zauzima površinu od 14.045 km², od toga na kopneni dio otpada 4.572 km² (32,5%), a na morski dio 9.473 km² (67,5%); što znači da joj pripada otprilike trećina teritorijalnog mora RH. Na navedenom teritoriju živi 455.242 stanovnika; od čega u priobalju 67%, na otocima 7%, a u zaobalju 26%. Ovakva statistika daje na značaju ekonomskoj važnosti nautičkog turizma koji bilježi porast. U 2015. godini broj plovila u tranzitu iznosio je 50.562 (motorne 9.197, jedrilice 38.991, ostalo 2.374).

Broj plovila koje trajno ili privremeno borave u Republici Hrvatskoj ne prati izgradnja vezova. Splitsko-dalmatinska je županija, na kraju 2015. godine, na raspolaganju za potrebe nautičkog turizma imala ukupnu površinu akvatorija od 405.700 m2, s ukupno 2.290 vezova, dok je broj mjesta za smještaj plovila na kopnu iznosio 553.

Luke posebne namjene – sidrišta se nameću kao rješenje problematici manjka veza tijekom trajanja turističke sezone. Zbog razvedenosti obale, broj potencijalnih sidrišta u Županiji je jako velik. Pored marina, luka i lučica, gotovo svaka veća uvala može predstavljati potencijalno mjesto sidrenja.

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije na snazi nema definirane lokacije sidrišta, nego ostavlja mogućnost opremanja opremom za sidrenje onih morskih akvatorija čiji je smještaj objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

Godine 2016., na inicijativu Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, koji sukladno Statutu Županije sudjeluje u izradi prostornog plana Županije koji se tiče upravljanja pomorskim dobrom, pristupilo se izradi Studije sidrišta Splitsko-dalmatinske županije. Studija sidrišta stručna je podloga za dopune i izmjene, odnosno donošenje novog, Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije. Na osnovi navigacijskih i meteoroloških obilježja, kao i tehničko-tehnoloških i prometno-plovidbenih obilježja, mjera maritimne sigurnosti, karti staništa ekološke mreže Natura 2000, popisa evidentiranih strogo zaštićenih vrsta, tehničko-tehnoloških načina sidrenja i organizacije sidrišta, Studija definira prostorni obuhvat koncesijskog polja luke posebne namjene – sidrišta i uvjete koje investitor mora udovoljiti za ishodovanje potrebnih dozvola i rješenja.

S obzirom na to da se više od 73% lokacija obuhvaćenih Studijom nalazi u obuhvatu ekološke mreže Natura 2000, poseban naglasak je na korištenju tehničko-tehnoloških rješenja ekoloških trajnih sidrišta adaptiranih za razne vrste staništa ekološke mreže Natura 2000 prilikom izrade tipskih rješenja sidrišta prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, odnosno prilikom izrade idejnih rješenja od strane investitora. Repetitivno obaranje sidara u nautičkim destinacijama devastira podmorje više od trajnog ekološki prihvatljivoga sustava sidrenja koji ova studija sugerira prilikom izrade tipskih rješenja sidrišta Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.

Zaključno, prva i druga faza Studije predlažu pedeset i jednu (51) lokaciju luka posebne namjene – sidrišta sa osamdeset i pet (85) koncesijskih polja sveukupne površine 849.449 m2 na prostoru srednjodalmatinskih otoka i dijela kopna Splitsko-dalmatinske županije u obuhvatu 13 jedinica lokalne samouprave.

Studija zastite podmorja ekoloske mreže Natura 2000 na sidristima Splitsko-dalmatinske zupanije – faza I.pdf
Studija zastite podmorja ekoloske mreže Natura 2000 na sidristima Splitsko-dalmatinske zupanije – faza II.pdf

Studija sidrišta Splitsko-dalmatinske županije – I. i II. faza, podloga za prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (dostupna na uvid u prostorijama JU More i krš)

Dio Studije sidrišta koji se odnosi na zaštitu podmorja „Studija zaštite podmorja ekološke mreže Natura 2000 na sidrištima Splitsko-dalmatinske županije“ je prezentiran na Trećoj regionalnoj konferenciji o procjeni utjecaja na okoliš održanoj u Vodicama od 13.-16. rujna 2017. (C_Kurtovic.pdf)