Splitsko-dalmatinska županija je jedna od najbogatijih županija u Republici Hrvatskoj po svojim krajobraznim vrijednostima, što pokazuje i brojka od četrdesetak(47) zaštićenih područja koje se nalaze u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti pri Ministarstvu kulture.
Pored do sada zaštićenih područja, zalaganjem Ustanove u županijskom je Prostornom planu predviđeno za zaštitu još preko 80 lokaliteta, na čemu Ustanova radi. S obzirom na iznimno bogatstvo prirode Splitsko-dalmatinske županije, posebno biološke i krajobrazne raznolikosti, niti ovaj broj nipošto nije konačan.
Govoreći o bioraznolikosti, tri su glavna žarišta endemizma u Hrvatskoj – podzemlje, krški vodotoci i pučinski otoci. Sva su tri jako zastupljena u Županiji. Kada se tome pribroje more, koje u zaštiti prirode u Županiji još uopće nije valorizirano, visoke planine, močvarna područja i drugo, jasno je kakav posao stoji pred Ustanovom u budućnosti, a i kakva odgovornost stoji pred svim drugim institucijama u Županiji i šire.
Postojanjem svih prirodnih preduvjeta na našoj županiji i angažiranjem svih nas, kao društvene i političke zajednice, mjerodavnih državnih institucija i raznih dragovoljnih udruga možemo još zadržati neprocjenjivo prirodno bogatstvo kojim raspolažemo
Zaštita prirode i okoliša, te očuvanje prirodnih vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije temeljne su smjernice u radu predstavničkih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave, te prvenstveno Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, jer one predstavljaju sveukupnu biološku i krajobraznu raznolikost naše županije i stoga smo svi skupa zauzeli sljedeće ciljeve i zadaće:
- osigurati pravo građana na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi
- spriječiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja i obavljanja djelatnosti
- pridonijeti očuvanju prirodnosti tla, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, održavanju atmosfere i proizvodnji kisika, te održavanju klime
- osigurati održivo korištenje prirodnih dobara
- osigurati sustav zaštite prirodnih vrijednosti radi trajnog očuvanja njihovih svojstava na temelju kojih se proglašavaju zaštićeni
- utvrditi stanje prirode i praćenje stanja
- očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem.
Zaštićena područja su:
Posebni rezervati
Značajni krajobrazi
Spomenici prirode
Spomenik parkovne arhitekture
Međunarodni dan planina obilježava se od 2003. godine kroz razne aktivnosti. Ove je godine Dan planina obilježen pod geslom „Planine i šume“. Posvećen je zaštiti planinarskih ekosustava i unaprjeđenju života ljudi u planinskim zajednicama. Postoji potreba stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Državni zavod za zaštitu prirode, u suradnji s Ministarstvom kulture u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP) izradio je Program edukacije djelatnika u zaštiti prirode kroz koji su razvijeni pojedinačni moduli intenzivnog treninga za usvajanje specifičnih znanja i vještina potrebnih za uspješan rad na poslovima zaštite prirode.
U svrhu realizacije projekta „Prirodno i rekreativno bogatstvo šume Šćadin“ djelatnici Ustanove su tijekom trećeg obilaska Šćadina u suradnji sa predstavnicima „Hrvatskih šuma“ izvršili trasiranje pješačkih putova koje će prosjeći i održavati djelatnici „Hrvatskih šuma“.